Koljeni zglob je jedan od zglobova u tijelu koji je najpodložniji povredama. Koljeni zglob čini sastav dvije kosti, femur i tibia. U koljeni zglob ubrajamo ligamente, koji pomažu da zglob ostane čvrst pri pokretima, a to su lig. collaterale mediale i laterale i lig. cruciatum anterius i posterius. Druga važna struktura koljenog zgloba su meniskusi, koji učestvuju u njegovoj stabilizaciji, a to su meniscus medialis i meniscus lateralis. U koljeni zglob također ubrajamo lig. patellae, koji je pet do šest milimetara debela tetiva m. quadriceps femoris-a i koji se proteže preko cijelog koljenog zgloba sve do tuberositas tibiae.
Čahuru pojačavaju mišići, koji služe kao stabilizatori, a to su: m.quadriceps femoris, m.semitendinosus, m.semimembranosus, m.biceps femoris, m.gastrocnemius, m.popliteus, m.adductor magnus, m.sartorius, i m.gracilis.
Kod pacijenta s bolovima u koljenu, osnovno je odrediti koje su strukture oštećene i u kojem stepenu. Važni su anamnestički podaci o vremenu i načinu povrijeđivanja. Na osnovu dobrog poznavanja ovih znakova može se odrediti koji dio tkiva je oštećen. Kako bi se smanjila mogućnost „izlijetanja“ zglobnih tijela iz svojih prirodnih ležišta, koljeno je okruženo s nekoliko nivoa odbrane. Prvi su svakako mišići, a oni oko koljena uvjerljivo su najjači u cijelom organizmu. Zatim je prisutan cijeli splet vanjskih ligamenata koji okružuju zglob i daju mu dodatnu čvrstoću. Na kraju, tu su i dva unutrašnja ligamenta, zakopana duboko u samom koljenu, a zovemo ih prednja i stražnja križna veza.
U 2003. godini u SAD-u 4,3 miliona ljudi je izostalo sa posla zbog povreda na koljenom zglobu. Prosječno 500.000 operacija na meniskusima se obavi u SAD-u godišnje. Preko 90% tih ljudi ima poboljšanje nakon operacije na koljenom zglobu. Prema podacima Američke akademije ortopedskih hirurga više od 100.000 amerikanaca pokida svoje prednje ukrštene ligamente svake godine. Od 33 povrijeđenih fudbalera, 21 % od toga se nikada nisu vratili na teren nakon operacije ACL-a, dok je kod ostalih 79 % igrača koji su se vratili nakon rehabilitacijske pauze od 9-12 mjeseci pala sposobnost igranja i to za 1/3 sposobnosti.
ANATOMSKA GRAĐA KOLJENOG ZGLOBA
Zglob koljena je spoj dvije kosti, femura i tibiae. U sastav donjeg okrajka femura ulaze dva kondila, spoljni (condylus lateralis) i unutrašnji (condylus medialis), koji na svojoj donjoj strani imaju površinu za zglobljavanje s gornjim krajem tibiae. Kondili su naprijed spojeni zglobnom površinom za čašicu (facies patellaris), a pozadi i dole su odvojeni dubokom, međukondilarnom jamom (fossa intercondylaris). Na površnim, potkožnim stranama kondila nalaze se natkondilne kvržice, spoljna (epicondylus lateralis) i unutrašnja (epicondylus medialis).
Gornji kraj tibiae sastoji se iz dva kondila, medijalnog (condylus medialis) i lateralnog (condylus lateralis), koji na svojim gornjim stranama imaju zglobnu površinu (facies articularis superior) za zglobljavanje sa kondilima femura. Između zglobnih površina kondila tibiae nalaze se središno koštano uzvišenje (eminentia intercondylaris) i dva hrapava polja, prednje (area intercondylaris anterior) i zadnje (area intercondylaris posterior). Na donjoj strani spoljnog kondila tibiae postoji ovalna zglobna površina (facies articularis fibularis) za zglobljavanje s gornjim krajem fibule.
Patella, čašica je sezamoidna kost u tetivi m.quadriceps femoris-a. Ona ima trouglast oblik i od njenog vrha, koji je okrenut nadole, pruža se čašična veza (lig.patellae) koja nastavlja tetivu m.quadriceps femoris-a. Zglobna površina facies articularis na zadnjoj strani čašice podijeljena je uspravnim grebenom u dva polja, od kojih je spoljno veće.
Zglobne površine kondila femura, idući od sprijeda nazad, opisuju luk koji je u svom zadnjem dijelu jače konveksan nego u prednjem, odnosno prečnik krivine prednjeg dijela zglobne površine je veći nego prečnik njenog zadnjeg dijela. Zglobne površine kondila tibiae su veoma plitke. Duž perifernih ivica kondila tibiae nalaze se meniskusi, spoljni (meniscus lateralis – slika 1.) i unutrašnji (meniscus medialis). Meniskusi su fibroznohrskavične tvorevine polumjesečastog oblika, koje omogućuju kondilima tibiae da se prisno priljube uz konveksne zglobne površine kondila femura.
Časica se svojom zglobnom površinom nalazi iznad zglobne površine femura (facies patellaris), u koju ona upada samo kada je koljeno u fleksiji. Prilikom fleksije zgloba koljena, naročito iz stojećeg stava, čašica vrši veoma snažan pritisak na kondile femura, potiskujući ih nazad. Potiskivanje femura nazad spriječavaju ukrštene veze zgloba koljena.
Klizanje čašice naviše i naniže, koje iznosi 5-6 cm, olakšavaju dvije sluzne kese, gornja (bursa suprapatellaris) i donja (bursa infrapatellaris profunda). Gornja sluzna kesa još u diječijem dobu spaja se sa šupljinom zgloba koljena. Između čašične veze (lig.patellae) i tibiae nalazi se masno jastuče (corpus adiposum infrapatellare). Prilikom fleksije zgloba masno jastuče ispunjava mrtvi ugao, prostor između kondila i tetive m.quadriceps femoris-a. Prilikom ekstenzije ono iskače i prominira bočno od čašične veze.
Ukrštene veze zgloba koljena (ligg. cruciata) zaostatak su sagitalne pregrade koja povezuje međukondilarnu jamu femura s interkondilarnim poljima tibiae. Prednja ukrštena veza (lig. cruciatum anterius – slika 1.) silazi od zadnjeg dijela spoljnog kondila femura koso naprijed i unutra i završava se u prednjem međukondilarnom polju tibiae (area intercondylaris anterior), između prednjih krajeva meniskusa. Zadnja ukrštena veza (lig.cruciatum posterius – slika 1.) silazi od prednjeg dijela unutrašnjeg kondila femura koso nazad i upolje i završava se u zadnjem međukondilarnom polju tibiae, iza zadnjih krajeva meniskusa. Zadnjoj ukrštenoj vezi priključuje se vrlo često fibrozni snopić, koji prolazi od zadnjeg dijela spoljnog meniskusa (lig. meniscofemorale posterius).
Zglobna čahura pojačana je prednjim, bočnim i zadnjim vezama. U prednje čahurne veze spadaju lig. patellae i dva krilca čašice, spoljno (retinaculum patellae laterale) i unutrašnje (retinaculum patellae mediale). Krilca spriječavaju bočna pomijeranja čašice i u slučaju njene frakture služe kao pomoćne tetive m.quadriceps femoris-a za dijelimičnu ekstenziju zgloba koljena.
Od bočnih čahurnih veza snažnija je spoljna (lig. collaterale laterale – slika 1.). Ona je u obliku vrpce, odvojena je od zglobne čahure i povezuje epicondylus lateralis femura s glavom fibule. Unutrašnja bočna veza (lig. collaterale mediale – slika 1.) ima oblik trake. Ona je srasla sa zglobnom čahurom i bazom unutrašnjeg meniskusa. Ona se spušta s epicondylus medialis-a femura do unutrašnje strane tijela tibiae.
Zadnju stranu čahure zgloba pojačavaju dvije zatkoljene veze, kosa (lig. popliteum obliquum) i lučna (lig. popliteum arcuatum), koje se međusobno ukrštaju i povezuju kondile tibiae jedne strane sa kondilima femura suprotne strane noge. Donjem dijelu kose veze, koja polazi od unutrašnjeg kondila tibiae, priključuju se rekurentna vlakna tetive m.semimembranosus-a. Lučna zatkoljena veza prebacuje se svojim konkavitetom preko tetive m.popliteus-a. Od njenog donjeg kraja odvaja se nastavak koji silazi do glave fibule.
Nema komentara:
Objavi komentar